Šta se dešava u mozgu dok učimo?

3
 m

Učenje je deo našeg svakodnevnog života – bilo da je reč o lekcijama iz škole, novim veštinama na poslu ili hobijima koje otkrivamo. Ipak, retko se pitamo šta se zapravo dešava u mozgu dok učimo. Zašto je nekada lako da zapamtimo nove informacije, dok nam drugi put sve „izvetri“ posle par sati? Nauka ima vrlo zanimljive odgovore.

Mozak – fabrika sinapsi

Naš mozak ima oko 86 milijardi neurona. Svaki neuron može da uspostavi hiljade veza sa drugim neuronima – te veze zovu se sinapse. Kada učimo, sinapse se jačaju ili stvaraju nove.

Zamislite to kao staze u šumi: ako često prolazite istim putem, on postaje sve jasniji i lakše se koristi. Ako prestanete da ga koristite, trava ga ponovo prekrije i teško ga je pronaći. Isto se dešava i u mozgu – ponavljanje gradiva jača veze između neurona i olakšava pamćenje.

Zašto je ponavljanje ključno?

Jedna od najvećih zabluda kod učenika jeste da je dovoljno pročitati lekciju jednom i očekivati da će znanje ostati zauvek. Nažalost, naš mozak nije tako programiran.

Pamćenje funkcioniše kroz proces koji se zove konsolidacija – to znači da informacije moraju više puta da se „zapišu“ u mozgu da bi prešle iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Zato nastavnici na privatnim časovima matematike ili srpskog jezika često insistiraju na redovnom vežbanju i ponavljanju. To nije slučajno – to je način da mozak odradi svoj posao do kraja.

Odmor i san – skriveni saveznici u učenju

Možda zvuči čudno, ali veliki deo učenja zapravo se dešava dok spavamo. Tokom sna mozak „pregledava“ sve što smo naučili tokom dana i odlučuje šta će sačuvati, a šta odbaciti.

Zato đaci koji noćima uče bez spavanja često imaju slabije rezultate – iako su proveli sate nad knjigom, mozak nije imao vremena da obradi i zapamti informacije. Kratke pauze i kvalitetan san jednako su važni kao i samo učenje.

Zašto je pažnja ograničena?

Naučnici kažu da prosečan učenik može da zadrži punu pažnju između 20 i 30 minuta. Posle toga koncentracija naglo opada. Zato je mnogo bolje učiti u kraćim intervalima, sa pauzama, nego sedeti nad knjigom tri sata bez prekida.

Na onlajn časovima nastavnici sve češće koriste tzv. „Pomodoro tehniku“ – 25 minuta intenzivnog rada, pa kratka pauza. Na taj način mozak ostaje svež, a znanje se lakše usvaja.

Emocije i pamćenje

Sećate li se pesmica iz detinjstva ili prvog dana škole? Neka sećanja ostaju zauvek, dok druga nestaju već sutradan. Razlog je jednostavan – emocije. Kada učimo nešto što nas interesuje ili nam budi emocije, mozak oslobađa više neurotransmitera (poput dopamina) i jače „obeležava“ to sećanje.

Zato su privatni časovi često efikasni – nastavnik može da prilagodi gradivo interesovanjima učenika, da ga uključi u razgovor i time poveća emotivni značaj lekcije. A što je veća emocionalna povezanost, to je i pamćenje dugotrajnije.

Greške – najbolji učitelj mozga

Iako većina đaka ne voli da greši, nauka kaže da su upravo greške ključ učenja. Kada pogrešimo, mozak šalje signal iz koga uči da sledeći put reaguje drugačije. To se zove neuroplastičnost – sposobnost mozga da se menja i prilagođava.

Na primer, kada učenik na času matematike ili času fizike pogrešno uradi zadatak, nastavnik ga ne ispravlja odmah, već ga usmerava da sam pronađe grešku. Na taj način mozak prolazi kroz proces ispravljanja i bolje pamti tačan postupak.

Kako to primeniti u praksi?

Evo nekoliko jednostavnih pravila koja su zasnovana na tome kako naš mozak funkcioniše:

  1. Učite redovno i pomalo. Bolje je po 30 minuta svakog nego 3 sata odjednom u jednom danu.
  2. Ponavljajte gradivo. Bez ponavljanja nema dugoročnog pamćenja.
  3. Pravite pauze i spavajte dovoljno. Odmor je deo učenja.
  4. Povežite gradivo sa emocijama. Učite kroz primere, priče i stvari koje vas zanimaju.
  5. Prihvatite greške. Svaka greška je nova prilika da bolje učimo.

Zaključak

Naš mozak je neverovatno složen, ali istovremeno i prilagodljiv. Dok učimo, u njemu se grade i jačaju nove veze koje nas prate ceo život. Razumevanje ovog procesa može da pomogne učenicima da uče pametnije, a roditeljima i nastavnicima da im budu bolja podrška.

Bilo da se radi o časovima srpskog, matematike ili bilo kog drugog predmeta, važno je shvatiti da učenje nije samo gomilanje informacija. To je proces u kome se menja naš mozak, razvijaju veštine i gradi budućnost.